Danas sam otkrila jedan novi pojam: Kružno gospodarstvo koje je po definiciji:
Model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna – duža – vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.
Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Planirano zastarijevanje proizvoda također je dio ovog modela protiv čega se Parlament bori u novom prijedlogu pravila.
Izvor: Vijesti iz Europskog parlamenta 

Kako smo pokrenuli temu Zelenih evenata, objavljujem članak Kako hotelska industrija može doprinijeti zaštiti okoliša, a smatram da bi se moglo primjeniti i na druga društveno odgovorna poduzeća. Primjetit ćete da se se u tekstu ne spominje Corona.

 

Trendovi i zahtjevi u turizmu brzo se mijenjaju, pa zadnjih godina imamo veći broj turista, koji imaju drugačije prioritete. Turisti ne žele više samo „sunce i more“, već osjećaj da su svoj teško stečeni novac uložili u nešto društveno korisno. Za taj osjećaj oni su spremni platiti „više“. S obzirom na to da se zadnjih godina sve veća pažnja pridaje zaštiti okoliša na globalnoj razini razumljivo je da „zelene destinacije“ postaju sve popularnije i traženije.

Vjerojatno se pitate, kako turizam i zaštita okoliša idu jedno s drugim, posebice ako znamo da smještajni objekti (hoteli, kampovi itd.) svojim aktivnostima negativno utječu na okoliš. Kako onda smještajni objekti poput hotela, kampova i apartmana, u kojima se troše velike količine struje, vode, sredstava za pranje i čišćenje, stvara se velika količina otpada, baca se puno hrane – mogu doprinijeti zaštiti okoliša? Znamo da od iznajmljivanja smještajnih objekata živi veliki broj ljudi i da je nemoguće prestati živjeti od turizma, ali ono što smještajni objekt može napraviti je maksimalno smanjiti svoj negativan utjecaj na okoliš.

izvor: https://www.pexels.com/photo/person-s-left-hand-holding-green-leaf-plant-886521

Slijedi nekoliko savjeta kojima smještaji objekti mogu  smanjiti svoj negativni utjecaj na okoliš:

  1. Edukacija i postavljanje ciljeva

Edukacija je prvi korak prema smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i ona bi se trebala održavati barem jednom godišnje. Uzmimo za primjer jedan hotel. Edukaciju u hotelu treba organizirati vlasnik ili uprava hotela za svo osoblje (sobarice, kuharice, osoblje sa recepcije, administrativni djelatnici, vrtlari i dr.) i sve dionike s kojima hotel surađuje (dobavljači, male radnje unutar hotela, kao što su frizerski saloni, suvenirnice i sl.). U edukaciji treba se jasno naglasiti što je to što ćemo promijeniti u poslovanju, kako ćemo to napraviti, te što time želimo postići. Na kraju svake godine poželjno je postaviti dva do tri cilja koja želimo ostvariti u sljedećoj godini. Ciljevi mogu biti: smanjenje potrošnje vode za 30% u narednih godinu dana, zamjena starih žarulja energetski učinkovitim žaruljama na 50% mjesta, nabavka lokalno proizvedene hrane u udjelu od 30%, smanjenje otpada od hrane za 20%, sakupljanje i upotreba kišnice za zalijevanje vrtova i sl. Na kraju, ne smijemo zaboraviti i na goste koje također trebamo uključiti u cijelu priču, obavijestiti ih o svojim ciljevima te ih potaknuti da nam ih pomognu ostvariti.

  1. Smanjenje potrošnje vode

U hotelima se troše velike i nepotrebne količine vode te bi nam cilj trebao biti smanjiti potrošnju vode bez da smanjimo komociju gosta. Jedna od popularnih i uspješnih metoda je postavljanje perlatora na slavine i tuševe. Perlatori su mali nastavci koji se montiraju na izlazni dio slavine te omogućavaju miješanje vode i zraka, stvarajući mekši mlaz, a pritom ne smanjuje komociju gosta. Slavine bez perlatora imaju protok vode 12-15 l/min, dok slavine s perlatorom imaju protok 5,5-8 l/min. Ako tome pridodamo ugradnju istih i u tuševe, te nabavku vodokotlića s manjom potrošnjom vode, ušteda će biti vidljiva već nakon mjesec dana. Hoteli u gostinjskim sobama sve češće ostavljaju i informativne kartice za goste. Na tim karticama ih se poziva da ne traže svakodnevnu promjenu ručnika i posteljine kako bi se smanjila potrošnja vode za pranje i time sačuvala za buduće generacije.

  1. Smanjenje potrošnje električne energije

U današnje vrijeme ćete u hotelima većinom naići na LED rasvjetu, koja zamjenjuje nekadašnje žarulje sa žarnom niti. LED rasvjeta troši do 90% manje električne energije od starih žarulja i ne sadrži živu. Ušteda se može se ostvariti i postavljanjem senzora rasvjete u hodnicima hotela. Uz pomoć njih svjetlo se pali samo kada netko prođe hodnikom. Velika potrošnja električne energije nastaje i zbog uporabe klima uređaja za grijanje/hlađenje soba. Postavljanjem termostata, koji omogućuju maksimalnu temperaturu grijanja/hlađenja u sobama (zimi najviše do 22°C, a ljeti do 24°C), potrošiti će se puno manje električne energije. U većini hotela postoji i sustav ključ-kartica. Kartica stoji u utoru u sobi i samo tada u sobi ima električne energije te gost može koristiti rasvjetu, klimu i dr. Kada gost izlazi iz sobe izvadi ključ-karticu iz utora, te se u tom trenutku isključuje električna energija. Ovime se sprječava gosta da izađe na par sati iz sobe, a ostavi uključenu klimu, televizor i sl.

Izvor: https://hvacallianceexpert.com/green-technology-to-save-electricity/

4. Smanjenje proizvodnje otpada

Gostima je potrebno pružiti mogućnost razvrstavanja otpada u više kategorija, primjerice papir, staklo i plastika, kako bi ga se moglo kasnije reciklirati. Veliki problem je i otpad od hrane, kojeg često ima jako puno na dnevnoj bazi. Kako bi ga smanjili, poželjno je izbjegavati upotrebu pojedinačnih pakiranja maslaca, pekmeza i pašteta za doručak te iste poslužiti u većim posudama, kako bi svatko uzeo onoliko koliko će pojesti. Uz švedski stol mogu se postaviti i informativne kartice na kojima piše da se zahvaljuje gostima što ne bacaju bespotrebno hranu, već promišljaju i uzimaju koliko im je potrebno i na taj način pomažu hotelu ostvariti ciljeve. Poželjno je da hotel potiče domaću proizvodnju hrane i naručuje hranu od lokalnih proizvođača, proizvedenu bez upotrebe pesticida.

5. Zelene površine

Mnogi hoteli imaju velike zelene površine, na kojima proizvode začinsko bilje, te ukrasno drveće i grmlje. Kako bi minimaliziralo zagađenje, poželjno je da smještajni objekt prilikom uređenja zelenih površina ne koristi kemijske pesticide, već da posegne za alternativnim metodama. Za zalijevanje mogu koristiti kišnicu ili sustav navodnjavanja kap po kap, kako bi se smanjila potrošnja vode. Prilikom sadnja novih vrsta preporuča se saditi domaće, autohtone vrste.

6. Zelene aktivnosti

Kako bi se potaklo goste da i sami počnu razmišljati i sudjelovati u očuvanju okoliša, smještajni objekt im može pružiti mogućnost iznajmljivanja bicikala dok obilaze obližnja mjesta i atrakcije. Ukoliko objekt nema tu opciju, može gostima pružiti informacije gdje mogu iznajmiti bicikle ili im omogućiti da dobiju vozni red autobusa, te im reći zašto je to bolja opcija. Na taj način će gosti manje koristiti automobile, čime se smanjuje količina CO2, koja se ispušta u atmosferu. Smještajni objekt može i organizirati razne zanimljive radionice i predavanja na temu recikliranja otpada, očuvanja vode i električne energije. Kroz ovakve aktivnosti, koje može voditi animacijski tim ili netko od osoblja, gosti će kroz igru i zabavu naučiti kako i oni mogu pomoći u očuvanju okoliša.

Krajnji cilj svih ovih aktivnosti je smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i racionalna potrošnja resursa koje trebamo sačuvati i za buduće generacije. Ujedno, ovi koraci će rezultirati manjim računima za vodu, električnu energiju, sredstva za pranje i čišćenje i sl. Svoju strategiju zaštite okoliša hotel može iskoristiti i u promociji, jer kao što znamo danas „zelene destinacije“ postaju traženije i popularnije.

Marinka Kutle